Izučavanje institucija i njihove uloge u promicanju rasta i učinkovitosti je značajan izazov u društvenim znanostima, s bitnim implikacijama za politologiju, sociologiju i ekonomiju. Fokus na raznolikim elementima koji strukturiraju aktivnost aktera daje nam važnu alternativu tradicionalnijem istraživanju utemeljenom u implicitnim pretpostavkama racionalnosti aktera, učinkovitosti slobodnog tržišta i samo-održavajuće demokracije. Povijesno, holistični „stari institucionalizam“ kasnog 19. i ranog 20. stoljeća je bio zamijenjen s definiranijim i rigoroznijim alternativama u kontekstu „novog institucionalizma“. Specifično, historijski (ili povijesni) institucionalizam, sociološki institucionalizam i institucionalizam racionalnog izbora formirali su suvremeni znanstveni diskurs o institucijama. No, jedno od najvidljivijih manjkavih područja u institucionalnoj analizi je upravo institucionalna promjena. Razvoj ovog otvorenog pitanja postao sve to popularnija tema barem od ranih 1990-ih. Cilj ovog kolegija je analiza institucija i načina na koji se mijenjaju. S tom svrhom, studenti će biti upoznati s povijesti institucionalne analize i recentnim konceptualnim inovacijama usmjerenim na objašnjavanje endogene institucionalne promjene.

Srijedom, 16:15 – 17:15h;i/ili prema dogovoru

• North, D. C., Tomić, V., & Franičević, V. (2003). Institucije, institucionalna promjena i ekonomska uspješnost. Masmedia.