KOLEGIJ

POVIJEST EUROPE 20. STOLJEĆA

STUDIJ: Preddiplomski studij (MOD) SEMESTAR: 1 VRSTA PREDMETA: Obvezni predmet
NOSITELJ KOLEGIJA: prof.dr.sc. Miroslav Akmadža
PREDAVAčI I SURADNICI:
Bruno Korea Gajski, mag. pol.
ECTS bodova: 5
Nastava za redovne studente: P:     30 S:     30 V:     -
Nastava za izvanredne studente: P:     30 S:     30 V:     - obvezni predmet
OPIS KOLEGIJA:

Ovaj kolegij prati privredni i politički razvoj Europe nakon druge industrijske revolucije kao osnove razvoja suvremenog svijeta. Obrazlažu se težnje europskog imperijalizma, kolonijalne ekspanzije i suprotnosti imperijalističkih država. Prvi svjetski rat označio je ne samo kraj jedne epohe u kojoj je Europa bila centar svijeta u gospodarskom, kulturnom i političkom pogledu, već je bio i prekretnica zbog boljševičke pobjede u Rusiji i širenja socijalističkih ideja izvan njezinih granica. Američko sudjelovanje u ratu navijestilo je trajnu američku prisutnost na europskoj političkoj sceni. Posebna se pozornost poklanja politici Italije i problematici jadranskog pitanja koje je ugrozilo rad same Pariške mirovne konferencije i protegnulo se i nakon što je završila s radom. Odluke Konferencije mira donijele su samo prividno smirenje, a mnogo jasnije naznačile su buduće europske i svjetske sukobe. U poslijeratnom razdoblju ukazuje se na slabosti versajskog sustava i francuske hegemonije u Europi. U Italiji se javlja fašizam, a kapitalistički društveni poredak u nekim je državama jedva uspio odoljeti revolucionarnim pokušajima da se promijeni postojeći režim. Velika ekonomska kriza iz 1929. godine pomogla je dolasku nacizma na vlast u Njemačkoj. Prati se njegovo širenje te političke krize koje je Treći Reich izazivao u Europi do izbijanja Drugog svjetskog rata. Nemoć politike Lige naroda da se suprotstavi njemačkoj i japanskoj ekspanzionističkoj politici ključno je pitanje toga razdoblja. Za tijek Drugog svjetskog rata osobito su važni njemački napad na Sovjetski Savez, japanski napad na SAD te stvaranje koalicije Ujedinjenih naroda. Rat dobiva antifašistički karakter, što dovodi do pokreta otpora i narodnooslobodilačkih borbi. Ubrzo nakon poraza zajedničkih neprijatelja različiti interesi i težnje članova velike koalicije izbili su svom žestinom, što je rezultiralo bipolarizacijom međunarodne politike i prevlasti supersila SAD-a i SSSR-a. Oko njih se grupiraju države, formirajući dva suparnička bloka, čime je započelo razdoblje „hladnog rata“ koji kulminira izbijanjem Kubanske krize.
KONZULTACIJE:

- nakon nastave
OBVEZNA LITERATURA:
  • Kardum, Livia, Europska diplomacija i Prvi svjetski rat, Zagreb, 1997.
  • Renouvin, Pierre, Evropska kriza i Prvi svjetski rat, Zagreb, 1965.
DOKUMENTI:
01_Z_povijest_europe_20st.pdf
  • Erasmus charter for higher education

    EU projekti - Projekti financirani sredstvima Europske Unije

  • Razvoj i perspektive međunarodnih odnosa

    Uspostavljanje visokoobrazovnih standarda kvalifikacija u sektoru međunarodnih odnosa, diplomacije i održivog razvoja

Web stranica diplomacija.hr radi boljeg rada i poboljšane funkcionalnosti koristi kolačiće (eng. cookies) i slične tehnologije. Ako nastavite s pregledom stranice, smatrat ćemo da ste suglasni s navedenom uporabom. Više informacija »