Studentski list "Mladi diplomati"

Intervju s dekanom naše Škole - Akademikom Ivom Šlausom

Objavljeno: 30. Travanj 2013.
Kako to da ste se odlučili postati dekan naše Škole?

Iako je moja struka potpuno drugačija, svejedno sam podosta upoznat s međunarodnim odnosima jer sam se i sam nalazio u Saborskom odboru za međunarodne odnose. Godine 1969. bio sam jedan od osnivača Europskog društva fizičara i Academije Europaea, jednako kao i član hrvatske Akademije za međunarodne odnose. Na molbu Budimira Lončara rado sam se odazvao.

Koje su mogućnosti ovoga fakulteta? Kako ga vidite u budućnosti?


Kako bi se Hrvatska što bolje ekonomski i politički razvila te postala konkurenta na svjetskom tržištu, zasigurno nam je potrebno što više sveučilišta. Također su nam potrebne ideje koje se najlakše mogu razvijati upravo visokim obrazovanjem. Velik je problem naše države to što državni fakulteti još uvijek nisu dostupni svima. Čak ni ustavni obrazovni uvjet, odnosno osnovnoškolsko obrazovanje, nije potpuno besplatno uzmemo li u obzir da moramo kupovati udžbenike i financirati troškove prijevoza djece. Osvrnemo li se u prošlost, evidentno je kako puno manje stranih studenata danas studira u našoj zemlji. Moramo biti otvoreni prema drugim zemljama, posebice onima u regiji.

Je li VŠMOD uspio ostvariti tu regionalnu povezanost?

VŠMOD uspješno surađuje sa srodnim fakultetima u drugim zemljama. Imamo veliku podršku Fakulteta za društvene znanosti iz Ljubljane, a postoji i zainteresiranost za suradnju od strane Sarajeva i Skopja. Usko smo povezani i sa ženevskom diplomatskom školom.

Kakve su mogućnosti zaposlenja nakon završetka studija?

Trudimo se svojim studentima omogućiti praksu. Naši bi studenti trebali obavljati praksu u različitim veleposlanstvima, Hrvatskoj gospodarskoj komori, jednako kao i u multinacionalnim kompanijama. Smatram da se trebamo proširiti i omogućiti sustavne prakse jer je radno iskustvo najvažnije. Također valja naglasiti da je važno raditi pogreške. Radno iskustvo drugačije je od ispita.

Kad već pričamo o studiranju, koji su, u Vašem mišljenju, glavni problemi Hrvatske na tom polju?

Glavni problemi Hrvatske odnose se na zaposlenje i umirovljenje. Mladi sve duže studiraju i sve teže pronalaze poslove.

Kakvo je Vaše mišljenje o trenutačnoj situaciji na Zapadnom Balkanu?

Smatram da je „Zapadni Balkan“ zapravo bezvezan naziv, koji cijeloj regiji donosi više štete no koristi. Pogledamo li povijest, evidentno je da je upravo s našeg područja i područja Male Azije krenulo željezno doba. Također je bitno napomenuti da su se upravo ovdje ispreplitale velike svjetske religije. Hrvatska se nalazi na strateški važnom području jer je i sama poprilično multidimenzionirana, pogledamo li kako njezin teritorij pripada Balkanu jednako kao i Mediteranu i Srednjoj Europi. Trebali bismo to što bolje iskoristiti.

Nedavno ste održali javnu tribinu na temu „Ljudski resursi – najvažniji kapital Republike Hrvatske“. Možete li nam ukratko pojasniti o čemu se radi?

Kao prvo, važno je napomenuti da postoji više vrsta kapitala. Jedan je od njih prirodni kapital, koji se uglavnom odnosi na prirodne resurse, poput vode, zraka i nafte. Problem je u tome što se on sve više uništava. Uz njega, iznimno su bitni ljudski kapital te kapital koji je stvorio čovjek. Ipak, ljudski je kapital daleko najveći potencijal. Kako bismo bili produktivni i što uspješnije ostvarili ljudski potencijal, vrlo su važna pitanja aktivnosti i obrazovanja. Upravo iz tog razloga mora se napomenuti i postojanje socijalnoga kapitala, koji se manifestira u obrazovanju i interakciji. Socijalni kapital u pravi plan stavlja pitanje povjerenja. Neke se tvrdnje ne bi trebale propitkivati, već se jednostavno uzimati kao činjenice. No kriza koja nas je snašla velikim je dijelom uništila to povjerenje.

Autor: Martina Plantak
 

  • Erasmus charter for higher education

    EU projekti - Projekti financirani sredstvima Europske Unije

  • Razvoj i perspektive međunarodnih odnosa

    Uspostavljanje visokoobrazovnih standarda kvalifikacija u sektoru međunarodnih odnosa, diplomacije i održivog razvoja

Kako bismo poboljšali vaše iskustvo prilikom korištenja web stranice, koristimo kolačiće (eng. cookies) i slične tehnologije. Ako nastavite s pregledom stranice, smatrat ćemo da ste suglasni s navedenom uporabom. Više informacija »