Studentski list "Mladi diplomati"

Intervju s Goranom Štefanićem, zamjenikom veleposlanika RH u Republici Francuskoj

Objavljeno: 29. Studeni 2013.
Kako nisam uspjela pronaći podatke o Vama, molila bih Vas da se ukratko predstavite, napišete nekoliko riječi o sebi te nam kažete kako ste se našli na ovoj funkciji?

Profesionalni put u Ministarstvu vanjskih poslova započeo sam potkraj 1996. godine, otkad obnašam niz različitih poslova, od početničkih administrativno-konzularnih, onih voditelja Odsjeka za NATO, voditelja Ureda državnog tajnika za politička pitanja, zamjenika šefa Kabineta ministra, šefa Službe za analitiku, šefa Kabineta ministra te naposljetku do zamjenika veleposlanika u Parizu. Također, u međuvremenu sam bio na dva inozemna mandata, u Generalnom konzulatu RH u Trstu i Veleposlanstvu RH u Stockholmu. Navedeni profesionalni put, a osobito posljednjih pet godina provedenih na odgovornim dužnostima u kabinetima državnog tajnika i ministra, značajno su pridonijeli odluci o mojem upućivanju na mjesto zamjenika veleposlanika u Parizu.

Što točno radi zamjenik veleposlanika? Koje poslove obavljate i koje sve funkcije obnašate?

Zamjenik veleposlanika tehnički je termin, a zapravo je riječ o zamjeniku šefa misije. Riječ je o prvom političkom savjetniku u veleposlanstvu, što znači da priprema i obavlja gotovo sve najvažnije političke poslove u veleposlanstvu, naravno, izuzevši one koje podrazumijevaju potrebu djelovanja veleposlanika. Riječ je o održavanju kontakata s predstavnicima francuske administracije, pripremanju službenih posjeta delegacija iz Hrvatske, izradi službenih izvještaja i analiza te preporuka o daljnjem razvijanju bilateralnih odnosa dviju država. Osim toga, u većim veleposlanstvima, kao što je naše u Parizu, zamjenik šefa misije obično na dnevnoj razini koordinira operativni rad ostalih diplomata i administrativno-tehničkog osoblja. U svim protokolarnim aktivnostima zamjenjuje veleposlanika kad je on spriječen.

Nedavno je u Parizu održan Festival Hrvatske. Možete li nam reći nešto više o njemu? Koliko je učinkovit bio?
 
Riječ je o vrlo važnom događaju za Hrvatsku i njezinu europsku budućnost. Naime Festival Hrvatske u Francuskoj, „Croatie, la voici“, koji se održavao od rujna do prosinca 2012. godine, kruna je dosadašnjih hrvatsko-francuskih bilateralnih odnosa. Tijekom Festivala Hrvatska je imala priliku predstaviti svoju bogatu kulturnu i povijesnu baštinu francuskoj, ali i europskoj javnosti, kroz šezdeset velikih kulturnih, umjetničkih, gospodarskih, znanstvenih i političkih događaja. Brojni manji događaji dodatno su pridonijeli kvaliteti Festivala i predstavljanju Hrvatske i njezine baštine u cijelosti. Valja istaknuti da je riječ o zajedničkom hrvatsko-francuskom projektu kojim je omogućeno predstavljanje Hrvatske na jedan drugačiji način od onoga uobičajenoga – uglavnom kao turističke destinacije, i to pred sam ulazak Hrvatske u Europsku Uniju, čime smo pokazali da Hrvatska svojom kulturnom i povijesnom baštinom itekako pridonosi ukupnoj europskoj kulturi, zajedničkom naslijeđu i vrijednostima.

Pročitala sam da su u sklopu Festivala održani i „Susreti hrvatsko-francuske decentralizirane suradnje“. Možete li nam reći nešto više o tome?
 
Jedan od ciljeva Festivala bilo je poticanje konkretne suradnje između hrvatskih i francuskih gradova i regija te je u tom svjetlu u prosincu održana konferencija o decentraliziranoj suradnji. Želja nam je bila da, nakon što smo odnose službenog Zagreba i Pariza podigli na najvišu moguću razinu, na isti način započnemo snažno raditi i na jačanju odnosa na regionalnoj razini povezivanjem gradova i regija s ciljem boljeg upoznavanja njihovih specifičnosti, ali i gospodarske suradnje, za što su obje strane zainteresirane. Osim toga, francuski gradovi i regije imaju odličnu ekspertizu u korištenju europskih fondova pa smo procijenili da to predstavnicima naše lokalne administracije pruža odličnu priliku da se povežu sa svojim francuskim partnerima i saznaju više o tom području budućeg djelovanja u okviru EU-a.

U Vašem mišljenju, zašto Francuska ne zagovara proširenje Europske Unije, točnije, zašto se toliko protivi upravo turskom nastojanju da uđe u Uniju?

Francuska se ne protivi proširenju EU-a, već je trenutačno usredotočena na jačanje postojeće Unije i njezinih institucija. Nedavnim zajedničkim i simboličkim posjetom francuskih i njemačkih dužnosnika Zagrebu i Beogradu prenesene su poruke Francuske i Njemačke u vezi s daljnjim proširenjem EU-a i napredovanjem zemalja regije Jugoistočne Europe, gdje je naglašeno da zemlje aspirantice i kandidatkinje moraju nastaviti proces reformi, kao i daljnje usvajanje europskih standarda te da tek u tom slučaju mogu računati na europsku perspektivu. Što se tiče Turske, Francuska odnedavno zagovara otvaranje određenih poglavlja u pregovorima EU-a i Turske, u kojima postoji zastoj, ali isto tako od Turske zahtijeva jači angažman na reformama i daljnjoj demokratizaciji države, a posebno drugačiji pristup u regionalnoj politici. Dakle ne radi se o protivljenju proširenju, već o poštivanju striktnih uvjeta i reformi koji se moraju ispuniti upravo onako kako je to Hrvatska činila tijekom proteklih deset godina na svojem uspješnom europskom putu.

Razgovarala: Martina Plantak
  • Erasmus charter for higher education

    EU projekti - Projekti financirani sredstvima Europske Unije

  • Razvoj i perspektive međunarodnih odnosa

    Uspostavljanje visokoobrazovnih standarda kvalifikacija u sektoru međunarodnih odnosa, diplomacije i održivog razvoja

Kako bismo poboljšali vaše iskustvo prilikom korištenja web stranice, koristimo kolačiće (eng. cookies) i slične tehnologije. Ako nastavite s pregledom stranice, smatrat ćemo da ste suglasni s navedenom uporabom. Više informacija »